Više od kofeina: Energetska pića mogu ugroziti srce djece i mladih - Narativni pregled 2026, preporuke za javno zdravlje i regulatorne politike
Tokom protekle dvije decenije, konzumacija energetskih pića (EP) - zaslađenih, kofeinskih napitaka koji sadrže stimulanse poput taurina, guarane, ginsenga i šećera -dramatično je porasla među djecom i adolescentima širom svijeta [1-4]. Agresivan marketing, utjecaj vršnjaka i zablude o poboljšanju performansi ili budnosti doprinijeli su njihovoj sve većoj popularnosti među mladima [2,3].
Djeca i adolescenti su fiziološki podložniji stimulativnim efektima energetskih pića zbog manje tjelesne mase, ograničene tolerancije na kofein i individualnih varijacija u metabolizmu [8]. Glavni aktivni sastojci, a posebno kofein, ispoljavaju kardiovaskularne efekte ovisne o dozi, uključujući: a) povišen krvni pritisak, b) izmijenjenu srčanu frekvenciju i c) aritmogeni potencijal [9,10]. Kontrolisane pedijatrijske unakrsne (crossover) studije pokazale su da čak i umjerene doze energetskih pića prilagođene tjelesnoj težini (3 mg kofeina/kg) značajno povećavaju sistolni i dijastolni krvni pritisak [11], povećavaju krutost arterija [12], smanjuju efikasnost lijeve komore [13] i izazivaju supraventrikularne ekstrasistole [10]. Ovi nalazi naglašavaju osjetljivost kardiovaskularnog sistema u razvoju na hemodinamski stres uzrokovan stimulansima.
Epidemiološki i toksikološki podaci potvrđuju ove eksperimentalne rezultate. Između 2011. i 2023. godine, centri za kontrolu trovanja u Sjedinjenim Američkim Državama (America’s Poison Centers) zabilježili su više od 32.000 slučajeva izloženosti djece energetskim proizvodima koji sadrže kofein, uz godišnji porast prijava od 17%; adolescenti su imali više od 12 puta veću vjerovatnoću za bolnički prijem i gotovo 19 puta veći rizik od ozbiljnih zdravstvenih ishoda u poređenju s mlađom djecom [14]. Nordt i saradnici izvijestili su da je među adolescentima koji su primljeni u odjele hitne pomoći, 40% konzumenata energetskih pića doživjelo neželjene efekte, pri čemu su nesanica (19%), uznemirenost/drhtavica (19%), palpitacije (16%) i bol u prsima (5%) bili najučestaliji [15]. Slično tome,sistematski pregled pedijatrijskih prikaza slučajeva pokazao je da je gotovo polovina svih neželjenih događaja povezanih s energetskim pićima kod maloljetnika uključivala kardiovaskularni sistem, u rasponu od palpitacija igubitka svijesti do supraventrikularnih ili ventrikularnih aritmija i ishemične bolesti srca [9,16].
Hronična i učestala konzumacija energetskih pića također je povezana sa grupisanjem drugih oblika rizičnog ponašanjapo kardiovaskularno zdravlje, uključujući konzumaciju alkohola, pušenje i nedostatak sna [17-19]. Njemačka studija o energetskim pićima i kardiološkom riziku (EDKAR) identifikovala je višu stopu takvih rizičnih ponašanja među adolescentima koji konzumiraju energetska pića četiri ili više dana u sedmici u količini od ≥3 mg kofeina/kg tjelesne mase dnevno [18]. Štaviše, istovremena konzumacija alkohola i energetskih pića povezana je s povećanim brojem posjeta hitnoj pomoći, rizičnim ponašanjem i smanjenom percepcijom o alkoholiziranom stanju [3,19]. Uprkos ovim rastućim zabrinutostima za sigurnost,i dalje nedostaju jedinstvene globalne regulative koje bi ograničile prodaju energetskih pića maloljetnicima, što je potaknulo pozive za uspostavljanje zakonodavnih okvira podržanih od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), sličnih konvencijama o kontroli duhana [20].
S obzirom na rastuću prevalenciju konzumacije energetskih pića među mladima i sve veći broj hitnih prijema zbog boli u prsima, palpitacija i drugih kardiovaskularnih tegoba nakon konzumacije, sistematsko razumijevanje ovog fenomena je od suštinske važnosti.
Ovaj narativni pregledni rad (Kiose E, Titsi Z, Mademidis D, Iatrou DN, Kourdakis D, Bampageorgakas P, Deri A. Energy Drink-Related Cardiovascular Presentations in Children and Adolescents: A Narrative Review and Practical Guide for Management. Cureus. 2026 Feb 18;18(2):e103855. doi: 10.7759/cureus.103855. PMID: 41869165; PMCID: PMC13004584.)
sintetizira dostupne dokaze o djeci, tinejdžerima i adolescentima koji se javljaju u odjele hitne pomoći ili bolnice s torakalnom boli (boli u prsima) i palpitacijama nakon konzumacije energetskih pića, fokusirajući se na epidemiološke trendove, mehanizme u pozadini, te implikacije na pedijatrijsku kliničku njegu i prevenciju.
Epidemiologija konzumacije energetskih pića među maloljetnicima
Globalni porast konzumacije energetskih pića (EP) među maloljetnicima praćen je paralelnim rastom broja posjeta odjelima hitne pomoći i bolničkih prijema povezanih s kardiovaskularnim tegobama, kao što su palpitacije, bol u prsima i aritmije. Podaci iz registara i nacionalni sistemi nadzora pokazuju da ovo nije izolovana pojava, već rastući problem javnog zdravstva. Prema podacima američke Mreže za upozoravanje na zloupotrebu supstanci (DAWN), broj posjeta hitnoj pomoći povezanih s konzumacijom energetskih pića zabilježio je deseterostruki porast između 2005. i 2009. godine sa 1.128 na 13.114 slučajeva, te se ponovo udvostručio između 2007. i 2011. godine, dostigavši 20.783 slučaja godišnje; približno 92% ovih javljanja pripisano je neželjenim reakcijama, a ne namjernoj zloupotrebi [16].
Noviji podaci iz američkih centara za kontrolu trovanja (America’s Poison Centers, 2011 - 2023) dokumentovali su 32.482 slučaja izloženosti djece energetskim proizvodima koji sadrže kofein, što odražava godišnji porast od 17%; tinejdžeri u dobi od 13 do 19 godina činili su većinu najtežih slučajeva, sa preko 12 puta većom vjerovatnoćom za bolnički prijem i gotovo 19 puta većim rizikom od ozbiljnih ishoda u poređenju s mlađom djecom. Dominantni prijavljeni klinički simptomi uključivali su palpitacije, nelagodu u prsima, tremor (drhtavicu) i anksioznost, pri čemu je 15 - 20%umjerenih do teških slučajeva zahtijevalo kardiovaskularnu procjenu ili monitoring [14].
Međunarodni epidemiološki trendovi odražavaju ove nalaze. Multicentrično istraživanje Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koje je obuhvatilo 52.000 učesnika u 16 zemalja Evropske unije (EU), otkrilo je da 68% adolescenata (u dobi od 10 do 18 godina) konzumira energetska pića, dok je 12% kategorisano kao "visokounosni akutni" potrošači (>1 l po jednoj prilici) [21]. Nacionalne i regionalne studije potvrđuju slične stope prevalencije: 67% poljskih adolescenata navelo je da koristi energetska pića, pri čemu je 15% doživjelo palpitacije ili pretjeranu uzbuđenost nakon konzumacije [22]; u Kanadi je 73,6% mladih u dobi od 12 do 17 godina izjavilo da je konzumiralo energetska pića, a više od polovine njih iskusilo je neželjene efekte, najčešće tahikardiju, bol u prsima i palpitacije [6]; u Koreji se udio adolescenata koji konzumiraju energetska pića tri ili više puta sedmično povećao gotovo četverostruko između 2014. i 2019. godine [5].
Istraživanja u oblasti hitne medicine potvrđuju ove epidemiološke podatke. U jednoj američkoj kohorti pacijenata pedijatrijskih i adolescentskih odjela hitne pomoći, 53% pacijenata navelo je konzumaciju energetskih pića tokom prethodnog mjeseca, pri čemu su konzumenti pokazali značajno više stope fizioloških neželjenih efekata, uključujući palpitacije, nemir i nelagodu u prsima, u poređenju s tradicionalnim potrošačima kofeina [16]. Slično tome, Nordt i saradnici su dokumentovali da je 16% adolescentskih pacijenata u odjelima hitne pomoći prijavilo palpitacije, a 5% bol u prsima nakon konzumacije energetskih pića [15]. Zajedno, podaci iz registara, nadzor nad trovanjima i kliničke studije podudaraju se u nalazu da su kardiovaskularni simptomi - uglavnom palpitacije i bol u prsima - dominantan razlog za posjete hitnoj pomoći povezane s energetskim pićima među djecom i adolescentima.
Sastav i mehanizmi djelovanja energetskih pića
Energetska pića (EP) čine heterogenu grupu napitaka sa velikom raznolikošću u pogledu formulacije, sadržaja kofeina i profila aditiva. Na globalnom nivou postoji više od 300 komercijalnih brendova, ali većina njih dijeli pet funkcionalnih kategorija sastojaka: a) kofein, b) šećeri ili vještački zaslađivači, c) aminokiseline (naročito taurin i L-karnitin), d) vitamini B-grupe i e) stimulansi biljnog porijekla kao što su guarana, ginseng, ginko biloba i jerba mate [2,12,15,22]. Sadržaj kofeina u limenci od 250 ml kreće se od 80 mg do više od 200 mg, dok veća pakiranja mogu sadržavati i do 500 mg - što su nivoi koji su jednaki ili veći od onih u šoljici kafe i značajno premašuju pedijatrijski sigurnosni prag od <100 mg dnevno koji preporučuje Američka akademija za pedijatriju [23].
Kofein djeluje prvenstveno kao neselektivni antagonist adenozinskih receptora, povećavajući oslobađanje kateholamina i simpatički priliv, čime podiže srčanu frekvenciju i krvni pritisak [8]. Guarana i kola-orah dodaju dodatne metilksantine, često povećavajući ukupno opterećenje kofeinom i produžavajući stimulativne efekte [4]. Taurin, koji je često uključen u koncentracijama do 4000 mg/l, utječe na unutarćelijsko upravljanje kalcijem, kontraktilnost miokarda i spregu ekscitacije i kontrakcije, uz potencijalnu sinergističku interakciju s kofeinom koja pojačava inotropne i hronotropne efekte srčanog mišića [10]. Glukuronolakton , još jedan uobičajeni aditiv, učestvuje u metabolizmu ugljikohidrata i navodnim putevima detoksikacije, iako su podaci o njegovoj kardiovaskularnoj sigurnosti kod maloljetnika i dalje ograničeni [22]. Vitamini B - grupe služe kao metabolički kofaktori uključeni u energetski metabolizam , dok biljni aditivi poput ginsenga i ginka mogu ispoljiti blago simpatomimetičko ili vazodilatatorno djelovanje [3].
Kombinacija ovih stimulansa može pojačati radno opterećenje i nadražljivost miokarda , što objašnjava učestala javljanja u odjele hitne pomoći zbog tahiaritmija, palpitacija i boli u prsima zabilježenih u pedijatrijskoj populaciji [9,14,15].
Neželjeni efekti povezani s konzumacijom energetskih pića
Klinički efekti konzumacije energetskih pića obuhvataju kardiovaskularni, neurološki, metabolički i gastrointestinalni sistem, pri čemu težina simptoma zavisi od doze, individualne osjetljivosti, te istovremenog unosa s alkoholom ili drugim stimulansima. Kardiovaskularne manifestacije su najčešće prijavljivane, a uključuju palpitacije, bol u prsima, tahikardiju, hipertenziju, kao i dokumentovane aritmije poput supraventrikularne tahikardije ili ventrikularnih ekstrasistola [9,14 -16]. Neurološki simptomi uključuju uznemirenost, anksioznost, tremor (drhtavicu), vrtoglavicu, glavobolju i nesanicu [16]. Također su opisane i gastrointestinalne tegobe mučnina, povraćanje, bol u stomaku te metabolički poremećaji poput hiperglikemije ili hipokalemije [3,11,22].
Teške, ali rijetke komplikacije, zabilježene uglavnom kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, uključuju epileptične napade, iskemičnu bolest miokarda, produženje QT intervala i, u izolovanim slučajevima, srčani zastoj [9,16,24]. Američka akademija za pedijatriju eksplicitno savjetuje da djeca i adolescenti izbjegavaju konzumaciju energetskih pića zbog ovakvih potencijalnih zdravstvenih rizika [23].
Povezanost specifičnih sastojaka sa zabilježenim simptomima
Kofein je glavni sastojak koji se povezuje s većinom akutnih neželjenih efekata. Prekomjeran unos kofeina povećava nivoe unutarćelijskog cikličkog adenozin monofasfata (cAMP) i kateholamina, što dovodi do tahikardije, povišenog krvnog pritiska, palpitacija, drhtavice, anksioznosti i nesanice [8]. Taurin, iako se u umjerenim količinama često opisuje kao kardioprotektivan, može pojačati hronotropne efekte kofeina kroz modulaciju protoka kalcija, što stvara predispoziciju za aritmogeni potencijal kada se konzumiraju zajedno [10]. Guarana i kola-orah, koji su bogati metilksantinima, djeluju sinergistički s kofeinom, čime pojačavaju i pogoršavaju simpatomimetičku stimulaciju [4].
Visok sadržaj šećera doprinosi metaboličkom i kardiovaskularnom opterećenju, podstičući hiperglikemiju i dehidraciju, što može indirektno izazvati tahikardiju i umor [3,22]. Biljni ekstrakti kao što su ginseng i ginko biloba mogu pojačati simpatičku aktivnost i agregaciju trombocita ili stupiti u interakciju s lijekovima, što dodatno komplikuje kardiovaskularni status kod osjetljivih adolescenata [3,25]. U toksikološkim izvještajima, većina kardiovaskularnih i neuroloških simptoma, uključujući palpitacije, hipertenziju, bol u prsima, tremor i anksioznost, povezuje se prvenstveno s kofeinom i njegovim sinergističkim interakcijama s taurinom i guaranom, a ne s vitaminima ili glukuronolaktonom [3,9,14,16].
Količine i doze povezane s neželjenim efektima
Doza potrebna da izazove neželjene efekte sastojaka energetskih pića razlikuje se među pojedincima u zavisnosti od dobi, tjelesne mase i tolerancije na kofein. U pedijatrijskoj populaciji, randomizirana kontrolisana ispitivanja pokazuju značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska, kao i supraventrikularne ektopije nakon doza energetskih pića koje su ekvivalentne količini od približno 3 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase, što odgovara jednoj standardnoj limenci od 250 ml za adolescenta teškog 40 - 50 kg [10,11,13]. Ovi efekti su jasno dokumentovani u kontrolisanim pedijatrijskim ispitivanjima [10 - 13]. Međutim, uočena su odstupanja između deklarisanog i stvarno izmjerenog sadržaja kofeina kod nekih komercijalnih proizvoda, što potencijalno otežava tačnu procjenu izloženosti u stvarnom životu. Podaci o osjetljivosti specifičnoj za spol ili fazu puberteta i dalje su ograničeni.
Kododraslih osoba, simptomatske reakcije poput nervoze ili unutrašnjeg nemira i palpitacija obično se javljaju pri dozama kofeina većim od 400 mg dnevno ili nakon konzumacije više od 500 ml energetskih pića koja sadrže više od 150 - 200 mg kofeina po pakiranju [8,24]. Toksičnost, uključujući aritmiju ili konvulzije , zabilježena je pri ukupnom unosu kofeina koji prelazi 10 mg/kg kod djece i više od 1 g dnevno kod odraslih [9,14,16,24]. Smrtni ishodi kod odraslih prijavljeni su kod masovnog unosa kofeina, obično pri dozama od približno 10 g ili višim [24]. Taurin se općenito dobro podnosi u dozama do 3 g dnevno , ali istovremeni unos s kofeinom može sniziti prag za kardiovaskularnu stimulaciju [10]. Sadržaj šećera u komercijalnim energetskim pićima kreće se od 30 do 60 g na 500 ml , što premašuje dnevne preporuke za pedijatrijsku populaciju i doprinosi prolaznoj tahikardiji, dehidraciji i hiperglikemiji [3,22,23].
Ovi nalazi potvrđuju da čak i umjerena konzumacija energetskih pića u okviru široko dostupnih komercijalnih pakiranja može izazvati mjerljive kardiovaskularne efekte kod djece i adolescenata , naglašavajući odsustvo preciznog praga "sigurne" doze u ovoj starosnoj grupi.
Kratkoročni efekti
Akutna konzumacija energetskih pića može izazvati spektar prolaznih, ali klinički značajnih efekata u više organskih sistema . Kardiovaskularni simptomi kao što su palpitacije, tahikardija, prolazna hipertenzija i bol u prsima najčešće su prijavljivani kako u pedijatrijskim , tako i u studijama na odraslima [9,14 - 16]. Neurološke manifestacije uključuju anksioznost, nervozu ili unutrašnji nemir, tremor (drhtavicu), nesanicu , a u teškim slučajevima i konvulzije ili uznemirenost koji su sekundarna posljedica akutnog trovanja kofeinom [16,24]. Gastrointestinalna nelagoda mučnina, povraćanje, bol u stomaku i metaboličke reakcije poput hiperglikemije ili dehidracije česte su kod adolescenata koji konzumiraju velike količine pića u kratkom vremenskom roku ili istovremeno s fizičkom aktivnošću [3,22]. U kontrolisanim pedijatrijskim unakrsnim (crossover) ispitivanjima, čak i pojedinačne doze od 3 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase izazvale su mjerljiv porast krvnog pritiska i supraventrikularnu ektopiju , što ukazuje na to da nivoi „akutne” izloženosti , koji se lako dostižu konzumacijom komercijalnih energetskih pića, mogu izazvati kardiovaskularni stres kod maloljetnika [10 - 13].
Dugoročni efekti
Česta konzumacija energetskih pića kod adolescenata sve se više posmatra kao potencijalna bihevioralna i fiziološka opasnost po zdravlje . Redovna konzumacija povezuje se s trajnim povišenjem krvnog pritiska u mirovanju, poremećajima spavanja i povećanim simpatičkim tonom , što može stvoriti predispoziciju za rano javljanje vaskularne disfunkcije i oštećenja endotela [18,19,26]. Ponovljena izloženost formulacijama s visokim sadržajem kofeina i šećera može izmijeniti metabolizam glukoze, osjetljivost na inzulin i regulaciju tjelesne težine , čime se podstiče razvoj komponenti metaboličkog sindroma [3,22,26]. Podaci iz studije EDKAR i dodatnih kohorti adolescenata pokazuju da bihevioralni efekti obuhvataju razvoj tolerancije, ovisnosti, te ponašanja sklona riziku koja uključuju kombinovanu upotrebu alkohola, duhana i ilegalnih supstanci [17-19]. Manjak sna i ciklusi umora , koji se produbljuju hroničnim unosom stimulansa , dodatno pojačavaju kardiovaskularno opterećenje i kognitivnu disfunkciju [18,19].
Uprkos ograničenoj dostupnosti dugoročnih kontrolisanih pedijatrijskih istraživanja , sve veći broj opservacijskih dokaza ukazuje na to da je čest unos energetskih pića u adolescenciji povezan s povećanim sistoličkim krvnim pritiskom, smanjenom varijabilnošću srčane frekvencije i skraćenim trajanjem sna , što su sve priznati prediktori rizika od kardiovaskularnih bolesti [26,27]. Ovi nalazi naglašavaju potencijal konzumacije energetskih pića da doprinese ne samo akutnim javljanjima u službe hitne pomoći, već i putanjama hroničnogkardiovaskularnog rizika koje se protežu u odraslu dob.
Zaključci
Konzumacija energetskih pića među djecom i adolescentima sve se više prepoznaje kao potencijalni faktor koji doprinosi kardiovaskularnim problemima u ovoj starosnoj grupi. Čak i umjerena izloženost energetskim pićima može utjecati na srčanu i vaskularnu funkciju, posebno kod pojedinaca koji pokazuju povećanu osjetljivost na efekte stimulansa. Sve veća učestalost pedijatrijskih pacijenata koji se javljaju s palpitacijama ili srodnim kardiovaskularnim simptomima nakon unosa energetskih pića naglašava potrebu za ranim prepoznavanjem i sistematskom kliničkom procjenom. Trenutni dokazi su najčvršći kada je riječ o akutnim kardiovaskularnim efektima, dok dugoročni rizici ostaju slabije definisani. Zdravstveni radnici bi u procjenu maloljetnika s neobjašnjivim kardiovaskularnim ili autonomnim manifestacijama trebali uključiti detaljnu anamnezu o konzumaciji energetskih pića. Preventivni napori trebali bi staviti naglasak na edukaciju o sastavu stimulansa, obeshrabriti istovremenu upotrebu alkohola, zabranu energetskih pića u dobi do 18 godina i zabranu oglašavanja i promocije energetskih pića maloljetnicima[28] kako bi se smanjili kardiovaskularni rizici koji se mogu izbjeći.
Djeca i adolescenti su fiziološki podložniji stimulativnim efektima energetskih pića zbog manje tjelesne mase, ograničene tolerancije na kofein i individualnih varijacija u metabolizmu [8]. Glavni aktivni sastojci, a posebno kofein, ispoljavaju kardiovaskularne efekte ovisne o dozi, uključujući: a) povišen krvni pritisak, b) izmijenjenu srčanu frekvenciju i c) aritmogeni potencijal [9,10]. Kontrolisane pedijatrijske unakrsne (crossover) studije pokazale su da čak i umjerene doze energetskih pića prilagođene tjelesnoj težini (3 mg kofeina/kg) značajno povećavaju sistolni i dijastolni krvni pritisak [11], povećavaju krutost arterija [12], smanjuju efikasnost lijeve komore [13] i izazivaju supraventrikularne ekstrasistole [10]. Ovi nalazi naglašavaju osjetljivost kardiovaskularnog sistema u razvoju na hemodinamski stres uzrokovan stimulansima.
Epidemiološki i toksikološki podaci potvrđuju ove eksperimentalne rezultate. Između 2011. i 2023. godine, centri za kontrolu trovanja u Sjedinjenim Američkim Državama (America’s Poison Centers) zabilježili su više od 32.000 slučajeva izloženosti djece energetskim proizvodima koji sadrže kofein, uz godišnji porast prijava od 17%; adolescenti su imali više od 12 puta veću vjerovatnoću za bolnički prijem i gotovo 19 puta veći rizik od ozbiljnih zdravstvenih ishoda u poređenju s mlađom djecom [14]. Nordt i saradnici izvijestili su da je među adolescentima koji su primljeni u odjele hitne pomoći, 40% konzumenata energetskih pića doživjelo neželjene efekte, pri čemu su nesanica (19%), uznemirenost/drhtavica (19%), palpitacije (16%) i bol u prsima (5%) bili najučestaliji [15]. Slično tome,sistematski pregled pedijatrijskih prikaza slučajeva pokazao je da je gotovo polovina svih neželjenih događaja povezanih s energetskim pićima kod maloljetnika uključivala kardiovaskularni sistem, u rasponu od palpitacija igubitka svijesti do supraventrikularnih ili ventrikularnih aritmija i ishemične bolesti srca [9,16].
Hronična i učestala konzumacija energetskih pića također je povezana sa grupisanjem drugih oblika rizičnog ponašanjapo kardiovaskularno zdravlje, uključujući konzumaciju alkohola, pušenje i nedostatak sna [17-19]. Njemačka studija o energetskim pićima i kardiološkom riziku (EDKAR) identifikovala je višu stopu takvih rizičnih ponašanja među adolescentima koji konzumiraju energetska pića četiri ili više dana u sedmici u količini od ≥3 mg kofeina/kg tjelesne mase dnevno [18]. Štaviše, istovremena konzumacija alkohola i energetskih pića povezana je s povećanim brojem posjeta hitnoj pomoći, rizičnim ponašanjem i smanjenom percepcijom o alkoholiziranom stanju [3,19]. Uprkos ovim rastućim zabrinutostima za sigurnost,i dalje nedostaju jedinstvene globalne regulative koje bi ograničile prodaju energetskih pića maloljetnicima, što je potaknulo pozive za uspostavljanje zakonodavnih okvira podržanih od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO), sličnih konvencijama o kontroli duhana [20].
S obzirom na rastuću prevalenciju konzumacije energetskih pića među mladima i sve veći broj hitnih prijema zbog boli u prsima, palpitacija i drugih kardiovaskularnih tegoba nakon konzumacije, sistematsko razumijevanje ovog fenomena je od suštinske važnosti.
Ovaj narativni pregledni rad (Kiose E, Titsi Z, Mademidis D, Iatrou DN, Kourdakis D, Bampageorgakas P, Deri A. Energy Drink-Related Cardiovascular Presentations in Children and Adolescents: A Narrative Review and Practical Guide for Management. Cureus. 2026 Feb 18;18(2):e103855. doi: 10.7759/cureus.103855. PMID: 41869165; PMCID: PMC13004584.)
sintetizira dostupne dokaze o djeci, tinejdžerima i adolescentima koji se javljaju u odjele hitne pomoći ili bolnice s torakalnom boli (boli u prsima) i palpitacijama nakon konzumacije energetskih pića, fokusirajući se na epidemiološke trendove, mehanizme u pozadini, te implikacije na pedijatrijsku kliničku njegu i prevenciju.
Epidemiologija konzumacije energetskih pića među maloljetnicima
Globalni porast konzumacije energetskih pića (EP) među maloljetnicima praćen je paralelnim rastom broja posjeta odjelima hitne pomoći i bolničkih prijema povezanih s kardiovaskularnim tegobama, kao što su palpitacije, bol u prsima i aritmije. Podaci iz registara i nacionalni sistemi nadzora pokazuju da ovo nije izolovana pojava, već rastući problem javnog zdravstva. Prema podacima američke Mreže za upozoravanje na zloupotrebu supstanci (DAWN), broj posjeta hitnoj pomoći povezanih s konzumacijom energetskih pića zabilježio je deseterostruki porast između 2005. i 2009. godine sa 1.128 na 13.114 slučajeva, te se ponovo udvostručio između 2007. i 2011. godine, dostigavši 20.783 slučaja godišnje; približno 92% ovih javljanja pripisano je neželjenim reakcijama, a ne namjernoj zloupotrebi [16].
Noviji podaci iz američkih centara za kontrolu trovanja (America’s Poison Centers, 2011 - 2023) dokumentovali su 32.482 slučaja izloženosti djece energetskim proizvodima koji sadrže kofein, što odražava godišnji porast od 17%; tinejdžeri u dobi od 13 do 19 godina činili su većinu najtežih slučajeva, sa preko 12 puta većom vjerovatnoćom za bolnički prijem i gotovo 19 puta većim rizikom od ozbiljnih ishoda u poređenju s mlađom djecom. Dominantni prijavljeni klinički simptomi uključivali su palpitacije, nelagodu u prsima, tremor (drhtavicu) i anksioznost, pri čemu je 15 - 20%umjerenih do teških slučajeva zahtijevalo kardiovaskularnu procjenu ili monitoring [14].
Međunarodni epidemiološki trendovi odražavaju ove nalaze. Multicentrično istraživanje Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koje je obuhvatilo 52.000 učesnika u 16 zemalja Evropske unije (EU), otkrilo je da 68% adolescenata (u dobi od 10 do 18 godina) konzumira energetska pića, dok je 12% kategorisano kao "visokounosni akutni" potrošači (>1 l po jednoj prilici) [21]. Nacionalne i regionalne studije potvrđuju slične stope prevalencije: 67% poljskih adolescenata navelo je da koristi energetska pića, pri čemu je 15% doživjelo palpitacije ili pretjeranu uzbuđenost nakon konzumacije [22]; u Kanadi je 73,6% mladih u dobi od 12 do 17 godina izjavilo da je konzumiralo energetska pića, a više od polovine njih iskusilo je neželjene efekte, najčešće tahikardiju, bol u prsima i palpitacije [6]; u Koreji se udio adolescenata koji konzumiraju energetska pića tri ili više puta sedmično povećao gotovo četverostruko između 2014. i 2019. godine [5].
Istraživanja u oblasti hitne medicine potvrđuju ove epidemiološke podatke. U jednoj američkoj kohorti pacijenata pedijatrijskih i adolescentskih odjela hitne pomoći, 53% pacijenata navelo je konzumaciju energetskih pića tokom prethodnog mjeseca, pri čemu su konzumenti pokazali značajno više stope fizioloških neželjenih efekata, uključujući palpitacije, nemir i nelagodu u prsima, u poređenju s tradicionalnim potrošačima kofeina [16]. Slično tome, Nordt i saradnici su dokumentovali da je 16% adolescentskih pacijenata u odjelima hitne pomoći prijavilo palpitacije, a 5% bol u prsima nakon konzumacije energetskih pića [15]. Zajedno, podaci iz registara, nadzor nad trovanjima i kliničke studije podudaraju se u nalazu da su kardiovaskularni simptomi - uglavnom palpitacije i bol u prsima - dominantan razlog za posjete hitnoj pomoći povezane s energetskim pićima među djecom i adolescentima.
Sastav i mehanizmi djelovanja energetskih pića
Energetska pića (EP) čine heterogenu grupu napitaka sa velikom raznolikošću u pogledu formulacije, sadržaja kofeina i profila aditiva. Na globalnom nivou postoji više od 300 komercijalnih brendova, ali većina njih dijeli pet funkcionalnih kategorija sastojaka: a) kofein, b) šećeri ili vještački zaslađivači, c) aminokiseline (naročito taurin i L-karnitin), d) vitamini B-grupe i e) stimulansi biljnog porijekla kao što su guarana, ginseng, ginko biloba i jerba mate [2,12,15,22]. Sadržaj kofeina u limenci od 250 ml kreće se od 80 mg do više od 200 mg, dok veća pakiranja mogu sadržavati i do 500 mg - što su nivoi koji su jednaki ili veći od onih u šoljici kafe i značajno premašuju pedijatrijski sigurnosni prag od <100 mg dnevno koji preporučuje Američka akademija za pedijatriju [23].
Kofein djeluje prvenstveno kao neselektivni antagonist adenozinskih receptora, povećavajući oslobađanje kateholamina i simpatički priliv, čime podiže srčanu frekvenciju i krvni pritisak [8]. Guarana i kola-orah dodaju dodatne metilksantine, često povećavajući ukupno opterećenje kofeinom i produžavajući stimulativne efekte [4]. Taurin, koji je često uključen u koncentracijama do 4000 mg/l, utječe na unutarćelijsko upravljanje kalcijem, kontraktilnost miokarda i spregu ekscitacije i kontrakcije, uz potencijalnu sinergističku interakciju s kofeinom koja pojačava inotropne i hronotropne efekte srčanog mišića [10]. Glukuronolakton , još jedan uobičajeni aditiv, učestvuje u metabolizmu ugljikohidrata i navodnim putevima detoksikacije, iako su podaci o njegovoj kardiovaskularnoj sigurnosti kod maloljetnika i dalje ograničeni [22]. Vitamini B - grupe služe kao metabolički kofaktori uključeni u energetski metabolizam , dok biljni aditivi poput ginsenga i ginka mogu ispoljiti blago simpatomimetičko ili vazodilatatorno djelovanje [3].
Kombinacija ovih stimulansa može pojačati radno opterećenje i nadražljivost miokarda , što objašnjava učestala javljanja u odjele hitne pomoći zbog tahiaritmija, palpitacija i boli u prsima zabilježenih u pedijatrijskoj populaciji [9,14,15].
Neželjeni efekti povezani s konzumacijom energetskih pića
Klinički efekti konzumacije energetskih pića obuhvataju kardiovaskularni, neurološki, metabolički i gastrointestinalni sistem, pri čemu težina simptoma zavisi od doze, individualne osjetljivosti, te istovremenog unosa s alkoholom ili drugim stimulansima. Kardiovaskularne manifestacije su najčešće prijavljivane, a uključuju palpitacije, bol u prsima, tahikardiju, hipertenziju, kao i dokumentovane aritmije poput supraventrikularne tahikardije ili ventrikularnih ekstrasistola [9,14 -16]. Neurološki simptomi uključuju uznemirenost, anksioznost, tremor (drhtavicu), vrtoglavicu, glavobolju i nesanicu [16]. Također su opisane i gastrointestinalne tegobe mučnina, povraćanje, bol u stomaku te metabolički poremećaji poput hiperglikemije ili hipokalemije [3,11,22].
Teške, ali rijetke komplikacije, zabilježene uglavnom kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, uključuju epileptične napade, iskemičnu bolest miokarda, produženje QT intervala i, u izolovanim slučajevima, srčani zastoj [9,16,24]. Američka akademija za pedijatriju eksplicitno savjetuje da djeca i adolescenti izbjegavaju konzumaciju energetskih pića zbog ovakvih potencijalnih zdravstvenih rizika [23].
Povezanost specifičnih sastojaka sa zabilježenim simptomima
Kofein je glavni sastojak koji se povezuje s većinom akutnih neželjenih efekata. Prekomjeran unos kofeina povećava nivoe unutarćelijskog cikličkog adenozin monofasfata (cAMP) i kateholamina, što dovodi do tahikardije, povišenog krvnog pritiska, palpitacija, drhtavice, anksioznosti i nesanice [8]. Taurin, iako se u umjerenim količinama često opisuje kao kardioprotektivan, može pojačati hronotropne efekte kofeina kroz modulaciju protoka kalcija, što stvara predispoziciju za aritmogeni potencijal kada se konzumiraju zajedno [10]. Guarana i kola-orah, koji su bogati metilksantinima, djeluju sinergistički s kofeinom, čime pojačavaju i pogoršavaju simpatomimetičku stimulaciju [4].
Visok sadržaj šećera doprinosi metaboličkom i kardiovaskularnom opterećenju, podstičući hiperglikemiju i dehidraciju, što može indirektno izazvati tahikardiju i umor [3,22]. Biljni ekstrakti kao što su ginseng i ginko biloba mogu pojačati simpatičku aktivnost i agregaciju trombocita ili stupiti u interakciju s lijekovima, što dodatno komplikuje kardiovaskularni status kod osjetljivih adolescenata [3,25]. U toksikološkim izvještajima, većina kardiovaskularnih i neuroloških simptoma, uključujući palpitacije, hipertenziju, bol u prsima, tremor i anksioznost, povezuje se prvenstveno s kofeinom i njegovim sinergističkim interakcijama s taurinom i guaranom, a ne s vitaminima ili glukuronolaktonom [3,9,14,16].
Količine i doze povezane s neželjenim efektima
Doza potrebna da izazove neželjene efekte sastojaka energetskih pića razlikuje se među pojedincima u zavisnosti od dobi, tjelesne mase i tolerancije na kofein. U pedijatrijskoj populaciji, randomizirana kontrolisana ispitivanja pokazuju značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska, kao i supraventrikularne ektopije nakon doza energetskih pića koje su ekvivalentne količini od približno 3 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase, što odgovara jednoj standardnoj limenci od 250 ml za adolescenta teškog 40 - 50 kg [10,11,13]. Ovi efekti su jasno dokumentovani u kontrolisanim pedijatrijskim ispitivanjima [10 - 13]. Međutim, uočena su odstupanja između deklarisanog i stvarno izmjerenog sadržaja kofeina kod nekih komercijalnih proizvoda, što potencijalno otežava tačnu procjenu izloženosti u stvarnom životu. Podaci o osjetljivosti specifičnoj za spol ili fazu puberteta i dalje su ograničeni.
Kododraslih osoba, simptomatske reakcije poput nervoze ili unutrašnjeg nemira i palpitacija obično se javljaju pri dozama kofeina većim od 400 mg dnevno ili nakon konzumacije više od 500 ml energetskih pića koja sadrže više od 150 - 200 mg kofeina po pakiranju [8,24]. Toksičnost, uključujući aritmiju ili konvulzije , zabilježena je pri ukupnom unosu kofeina koji prelazi 10 mg/kg kod djece i više od 1 g dnevno kod odraslih [9,14,16,24]. Smrtni ishodi kod odraslih prijavljeni su kod masovnog unosa kofeina, obično pri dozama od približno 10 g ili višim [24]. Taurin se općenito dobro podnosi u dozama do 3 g dnevno , ali istovremeni unos s kofeinom može sniziti prag za kardiovaskularnu stimulaciju [10]. Sadržaj šećera u komercijalnim energetskim pićima kreće se od 30 do 60 g na 500 ml , što premašuje dnevne preporuke za pedijatrijsku populaciju i doprinosi prolaznoj tahikardiji, dehidraciji i hiperglikemiji [3,22,23].
Ovi nalazi potvrđuju da čak i umjerena konzumacija energetskih pića u okviru široko dostupnih komercijalnih pakiranja može izazvati mjerljive kardiovaskularne efekte kod djece i adolescenata , naglašavajući odsustvo preciznog praga "sigurne" doze u ovoj starosnoj grupi.
Kratkoročni efekti
Akutna konzumacija energetskih pića može izazvati spektar prolaznih, ali klinički značajnih efekata u više organskih sistema . Kardiovaskularni simptomi kao što su palpitacije, tahikardija, prolazna hipertenzija i bol u prsima najčešće su prijavljivani kako u pedijatrijskim , tako i u studijama na odraslima [9,14 - 16]. Neurološke manifestacije uključuju anksioznost, nervozu ili unutrašnji nemir, tremor (drhtavicu), nesanicu , a u teškim slučajevima i konvulzije ili uznemirenost koji su sekundarna posljedica akutnog trovanja kofeinom [16,24]. Gastrointestinalna nelagoda mučnina, povraćanje, bol u stomaku i metaboličke reakcije poput hiperglikemije ili dehidracije česte su kod adolescenata koji konzumiraju velike količine pića u kratkom vremenskom roku ili istovremeno s fizičkom aktivnošću [3,22]. U kontrolisanim pedijatrijskim unakrsnim (crossover) ispitivanjima, čak i pojedinačne doze od 3 mg kofeina po kilogramu tjelesne mase izazvale su mjerljiv porast krvnog pritiska i supraventrikularnu ektopiju , što ukazuje na to da nivoi „akutne” izloženosti , koji se lako dostižu konzumacijom komercijalnih energetskih pića, mogu izazvati kardiovaskularni stres kod maloljetnika [10 - 13].
Dugoročni efekti
Česta konzumacija energetskih pića kod adolescenata sve se više posmatra kao potencijalna bihevioralna i fiziološka opasnost po zdravlje . Redovna konzumacija povezuje se s trajnim povišenjem krvnog pritiska u mirovanju, poremećajima spavanja i povećanim simpatičkim tonom , što može stvoriti predispoziciju za rano javljanje vaskularne disfunkcije i oštećenja endotela [18,19,26]. Ponovljena izloženost formulacijama s visokim sadržajem kofeina i šećera može izmijeniti metabolizam glukoze, osjetljivost na inzulin i regulaciju tjelesne težine , čime se podstiče razvoj komponenti metaboličkog sindroma [3,22,26]. Podaci iz studije EDKAR i dodatnih kohorti adolescenata pokazuju da bihevioralni efekti obuhvataju razvoj tolerancije, ovisnosti, te ponašanja sklona riziku koja uključuju kombinovanu upotrebu alkohola, duhana i ilegalnih supstanci [17-19]. Manjak sna i ciklusi umora , koji se produbljuju hroničnim unosom stimulansa , dodatno pojačavaju kardiovaskularno opterećenje i kognitivnu disfunkciju [18,19].
Uprkos ograničenoj dostupnosti dugoročnih kontrolisanih pedijatrijskih istraživanja , sve veći broj opservacijskih dokaza ukazuje na to da je čest unos energetskih pića u adolescenciji povezan s povećanim sistoličkim krvnim pritiskom, smanjenom varijabilnošću srčane frekvencije i skraćenim trajanjem sna , što su sve priznati prediktori rizika od kardiovaskularnih bolesti [26,27]. Ovi nalazi naglašavaju potencijal konzumacije energetskih pića da doprinese ne samo akutnim javljanjima u službe hitne pomoći, već i putanjama hroničnogkardiovaskularnog rizika koje se protežu u odraslu dob.
Zaključci
Konzumacija energetskih pića među djecom i adolescentima sve se više prepoznaje kao potencijalni faktor koji doprinosi kardiovaskularnim problemima u ovoj starosnoj grupi. Čak i umjerena izloženost energetskim pićima može utjecati na srčanu i vaskularnu funkciju, posebno kod pojedinaca koji pokazuju povećanu osjetljivost na efekte stimulansa. Sve veća učestalost pedijatrijskih pacijenata koji se javljaju s palpitacijama ili srodnim kardiovaskularnim simptomima nakon unosa energetskih pića naglašava potrebu za ranim prepoznavanjem i sistematskom kliničkom procjenom. Trenutni dokazi su najčvršći kada je riječ o akutnim kardiovaskularnim efektima, dok dugoročni rizici ostaju slabije definisani. Zdravstveni radnici bi u procjenu maloljetnika s neobjašnjivim kardiovaskularnim ili autonomnim manifestacijama trebali uključiti detaljnu anamnezu o konzumaciji energetskih pića. Preventivni napori trebali bi staviti naglasak na edukaciju o sastavu stimulansa, obeshrabriti istovremenu upotrebu alkohola, zabranu energetskih pića u dobi do 18 godina i zabranu oglašavanja i promocije energetskih pića maloljetnicima[28] kako bi se smanjili kardiovaskularni rizici koji se mogu izbjeći.
